Uhapšeni napadači koji su pucali u Višnjičkoj Banji, za tri lica se još traga     ·     Više od trideset srpskih vozača kamiona uhapšeno širom SAD-a     ·     Dramatične scene na Sinjajevini: Vatrogasci posle sedam sati stigli do zarobljenih stočara - ali domaćini nisu mogli da ostave stoku i krenu (FOTO)     ·     Kritično u Božetićima i Jasenovu: Osim struje stanovnici ostali i bez vode - Nova Varoš zavejana i danas (FOTO)     ·     Umesto jesenje - zimska vremenska prognoza     ·     Vučić najavio sledeći podvig Srbije – otvaranje Moravskog koridora     ·     Najlepša vest stigla ove jeseni: Otvoren vrtić u udaljenom dragačevskom selu Goračići - spas za roditelje koji su svako jutro decu vozili do vrtića u Guči (FOTO)     ·     Drama na Bjelasici i Sinjajevini: U snežnim nanosima u katunima zarobljeni stočari i stada - vatrogasci spasioci iz Mojkovca krenuli ka njima     ·     Izgubio kontrolu, pa se zakucao u bankinu: Saobraćajna nezgoda na auto-putu Miloš Veliki     ·     Sela odsečena od sveta, na hiljade ljudi bez struje: Teška situacija u Arilju nakon snežnih padavina - sve ekipe već satima na terenu     ·     Neprohodan put preko Odvraćenice, zabrana saobraćaja za teretnjake: Jak vetar i veliki broj popadalih stabala otežava posao putarima (FOTO)     ·     Osim uslovnih dobili i visoke novčane kazne: Protiv povređenog mladića koji je nosio fantomku pokrenut prekršajni postupak - pune ruke posla za čačansko tužilaštvo     ·    


Autor: RINA.rs

news

Raj za arheologe na obalama reke Drine: Kameni grobovi su nemi svedoci davnog vremena, upisani na prestižnu UNESCO listu i većina ispisana na ćirilici (FOTO)


Bajina Bašta – Bajina Bašta i jezero Perućac su među najatraktivnijim turističkim lokacijama u Srbiji, ali osim veličanstvene i jedinstvene lepote na toj teritoriji krije se i veliko kulturno-istorijsko bogatstvo. Tu je najviše pronađenih izuzetno starih stećaka smeštenih na dve lokacije u Perućcu i Rasištu.

- Nastajali su od XII do XVI veka, a razlikuju se ležeći i uspravni stećci. Mramorje ili Bagruša u Perućcu je srednjovekovna nekropola sa stećcima. Ubraja se među najveće i najočuvanije srednjovekovne nekropole u Podrinju. Od nekada uočenih 200 stećaka, sačuvalo se 88 tipa ploče, slemenjaka sa i bez postamenta, sanduka sa i bez postamenta i dva amorfna. Različitih su dimenzija i u celini fino obrađeni, a na samo jednom se nazire veći reljefni cvetoliki ornament“, izjavio je za RINU, Ranko Milanović iz NP Tara.

Zajednički naziv stećaka iz Rasišta i Perućca jeste Mramorje i kao takvi zajedno sa nalazištem u Prijepolju i stećcima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori upisani su na UNESKO-vu listu svetske kulturne baštine kao zajedničko blago ove četiri države.

- Istraživanje nekropole u Perućcu započela je arheološka ekipa Narodnog muzeja iz Beograda u toku 2010. godine, a ispitano je osam skeletnih grobova, ispod četiri slemenjaka i pod jednim sandukom i pločom. Pokojnici različite polne i starosne strukture, polagani su u pravougaone rake, pokrivani daskama i orijentisani po pravcu zapad-istok sa devijacijama prema severu. U dva groba otkriveni su srebrni novčići iz XV veka, koji potvrđuju korišćenje groblja u ovom periodu, što ne isključjuje da je ono korišćeno i ranije. Konzervaciju nekropole je izvršio Republički Zavod za zaštitu spomenika kulture u leto 2011. godine“, rekao je Milanović.

Stećci se ponekad mogu pronaći sa uklesanim slikovnim ukrasima ili natpisima, a mahom su smešteni u grupama, u porodičnim, plemenskim i seoskim ili i vlastelinskim nekropolama, uz crkve ili mimo njih. Ovi srednjovekovni spomenici su najčešće ukrašeni povijenom lozicom, rozetama, krstovima, štitovima i mačevima, lukom i strelom, ljudskim i životinjskim figurama, scenama lova na jelene, scenama turnira, geometrijskim ornamentima. Od ukupno 363 stećka sa natpisima, preko 350 stećaka nosi natpise ćiriličnim pismom.

Mramorje u Rastištu čine dve nekropole sa stećcima koje datiraju iz XIV i XV veka, a nalaze se na potesima Uroševine i Gajevi međusobno udaljene oko 500 metara. Nekropola nije arheološki istražena, a konzervaciju je obavio Republički zavod za zaštitu spomenika kulture iz Beograda u toku 2012. godine.




25.06.2023.



Fotografije



x
  Prijava na RINAPRO