Uhapšena dvojica punoletnih mladića zbog pokušaja ubistva na Vračaru: Jedan dovezao auto, drugi ispalio deset projektila u žrtvu     ·     Kladovo olakšava građanima upis svojine po zakonu "Svoj na svome": Produžen rad šaltera i mobilni timovi na selima     ·     Hitno upozorenje iz Poreske uprave: Sve učestaliji pokušaji zloupotrebe elektronske pošte     ·     Prvi vojnici obaveznog vojnog roka u kasarnama do kraja godine, najkasnije u martu 2027.     ·     Vučić sa Dodikom o regionalnim pitanjima i saradnji Srbije i Republike Srpske     ·     Raspisan konkurs za osnovnu obuku 300 vatrogasaca-spasilaca     ·     Jedno vozilo se zakucalo u drugo: Sudar u tunelu kod Zlatibora, policija na licu mesta (FOTO)     ·     Makedonac "operisao" po Kraljevu oa karijeru završio sa krivičnom prijavom: Upadao u kladionice i od zaposlenih uzeo više od 700 hiljada dinara     ·     Poginuo radnik u fabrici u Čelarevu     ·     Opasna laž se širi društvenim mrežama, nema ispuštanja otrova u Turski potok: Ekološki aktivisti iz Užica napali direktora JKP Duboko pred maloletnim sinom     ·     Todor i njegov konj su simbol Zlatibora, a ova priča se iza toga krije: Da li znate šta su radile kiridžije - pošteni seljak poslednji je među njima (FOTO)     ·     Rusija zabranila izvoz benzina     ·    


Autor: RINA.rs

news

Nekada crno zlato u selima, danas se sve ređe pravi: Dobrosavljevići iz Kotraže ne odustaju od proizvodnje ćumura - najbolji je od bukovog drveta (FOTO)


Lučani - Nekada je ćumurdžijski zanat bio jedan od najvažnijih poslova u brdsko-planinskim krajevima zapadne Srbije. Ćumur, dobijen sagorevanjem drveta u posebnim pećima, s razlogom je nosio naziv „crno zlato sela“, jer bez njega nije bilo ni grejanja, ni kuvanja, ni kovanja. Danas je ovaj zanat gotovo zaboravljen, ali još uvek ima onih koji ga čuvaju od nestajanja.

- Moja porodica se intenzivno bavila proizvodnjom ćumura do osamdesetih godina. Deda je započeo posao, otac ga je nastavio, a ja sam kompletnu proizvodnju preuzeo oko 2000. godine“, kaže za RINU Savo Dobrosavljević iz dragačevskog sela Kotraža.

Danas ovaj domaćin ćumur proizvodi i distribuira za tržišta Beograda, Novog Sada i Subotice, isključivo od bukovog drveta, koje se smatra najkvalitetnijom sirovinom.
Ranije se drvo seklo u sopstvenim šumama, dok se danas sirovina otkupljuje od „Srbija šuma“ i privatnih gazdinstava.

- Kvalitet ćumura zahteva mnogo rada, strpljenja i iskustva. Veliki je rad oko ovoga, ali se upornost isplati. Kvalitet me je održao na tržištu. Dobar ćumur se prepoznaje na roštilju – kada je drvo dobro, i rezultat je dobar, a kupci zadovoljni, objašnjava Dobrosavljević.

Trenutno raspolaže sa četiri ćumurane, u kojima se proizvodi suvo gašen čumur od čiste bukve. Sam proces traje oko deset dana. Šest dana traje tiho sagorevanje drveta, tokom kojeg se pažljivo reguliše dotok kiseonika pomoću posebnih otvora – takozvanih luftova. Kada se proces sagorevanja završi, peći se hlade oko 36 sati, nakon čega se čumur poliva vodom kako bi se stabilizovao. Nakon ukupno 48 sati, čumur je spreman za sakupljanje.


01.02.2026.



Fotografije



x
  Prijava na RINAPRO