Arilje – Sitno se odbrojava do početka berbe malina, a voćari u Arilju već sad u malinjacima imaju pune ruke posla. Kako kažu očekuje se rod sličan, ili nešto bolji od prošlogodišnjeg.

- Imamo negde dobrih malinjaka gde je bilo prošle godine navodnjavanja, a gde je bilo bez vode, to je stanje katastrofa. Tako da neće biti ni ove godine nekog velikog roda, a nadamo se da će biti dobar kvalitet toga što će se naći. Očekujemo krupniju malinu ove godine, i nadamo se da neće biti vremenskih nepogoda poput grada, rekao je malinar i predsednik Udruženja Vilamet, Mileta Pilčević za RINU. 

Svake godine najaktuelnije pitanje jeste cena maline, a kako kaže Pilčević, proizvođači su još uvek u neizvesnosti. 

- Drže se proizvođači u neizvesnosti, a nema razloga. Jer svi znamo da je prošlogodišnji rod prodat, apsolutno, iz svih hladnjača na nivou Srbije. I to što je uvezeno maline, što je reeksportovano, i to je prodato. Znači, a u svetu i tu nemamo nekih viškova po nekim dojavama. Smatram da nema razloga da ne bude prošlogodišnja cena. Otkupna cena po 600, 620 dinara, naravno sa tendencijom rasta, dodaje Pilčević. 

Problem predstavlja uvoz maline, pa su voćari održali brojne sastanke sa resornim ministarstvom i tražili da se uvezena roba bar na neki način deklariše. 

- Tražili smo da se ne meša naša srpska malina i da se ne uništava naš srpski brend. Videli ste da smo imali u zadnjim ovim mesecima u nekim malinama nađen i hepatitis B, to se ne nalazi u srpskoj malini. Naša malina je najbolja na svetu, ručno brana, po svim standardima, jer se to kod nas radi veoma ozbiljno i ljudi to shvataju ozbiljno jer od toga žive. Prošle godine je kod nas malina zbog suše podbacila i hladnjačari, kupci, izvoznici bili su spremni na sve, samo da dobave malinu. I onda su vozili sve i svašta iz svih zemalja, od Kine do ne znam dokle, do Kirgistana, kaže ovaj malinar. 

U punom jeku je i ponuda za beračima, koji će po svemu sudeći ove sezone imati nešti više dnevnice u odnosu na prethodne godine. Kako kaže, ponuda radnika je raznovrsna. Od naše domaće radne snage, a tu su i agencije koje dovode radnu snagu iz pojedinih zemalja, poput Indije, Pakistana, Bangladeša-

 - Naši berači su malo podigli cene. Priča se o nekim dnevnicama od šest hiljada, to je malo nerealno. Ovi uvozni berači su znatno povoljniji, tako da se bojim da oni ne preuzmu i ulogu berača u narednim godinama. A ove godine to ćemo isprobati. Ima nas već koji smo angažovali preko agencije ljude za berbu, pa ćemo videti kako će biti. Prošle godine je bio problem oko neke administracije, a sad to nije više tako, poručuje Pilčević.