Čačak - U digitalnoj eri i u doba društvenih mreža čini se da mladi ljudi nikad nisu bili pod većim pritiskom. Jedan od glavnih faktora koji utiče na mentalno zdravlje tinejdžera u Čačku jeste digitalni stres, zatim nerealni standardi koji su postavljeni na društvenim mrežama, ali i previsoka očekivanja okoline kada je reč o uspehu mladih. Kao još jedan važan problem javlja se i sve izraženiji osećaj usamljenosti i otuđenosti, uprkos digitalnoj umreženosti među mladima.

- Ono što je, po mom mišljenju, najvažnije jeste da roditelji razgovaraju sa svojom decom bez osude i da blagovremeno potraže pomoć stručnih lica. To nije sramota, već treba da predstavlja obavezu roditelja da reaguje čim prepozna eventualni problem kod deteta. Kao što dete, kada ga zaboli grlo, odvedemo kod pedijatra, isto tako smatram da roditelj koji prepozna promene u ponašanju kod svog deteta treba da potraži stručnu pomoć zajedno sa detetom, kako bi se problem rešio na adekvatan i blagovremen način, kaže za RINU Stefani Milosavljević Ostojić.

Ono što se vidi u evidenciji Centra za socijalni rad, kako ističe direktorka, jeste da je broj maloletnih počinilaca krivičnih i prekršajnih dela manji za nešto manje od 15 odsto u odnosu na prethodne godine. Od oktobra meseca otvoreno je Savetovalište za brak i porodicu. U okviru tog savetovališta, osim porodica koje se javljaju zbog problema u braku, dolaze i deca, pojedinci, osobe sa smetnjama u razvoju, kao i korisnici sa drugim vrstama problema.

- Ono što mogu da kažem jeste da se od oktobra, od samog otvaranja savetovališta, javilo više od 450 korisnika. Pomaka i dobrih rezultata i te kako ima. Na tome nećemo stati i upravo nastojimo da ova usluga, koja je trenutno privremenog, odnosno projektnog karaktera, postane trajna usluga Centra za socijalni rad. Takođe, ono što je važno jeste da mladi na tom putu nisu sami. Grad Čačak ima brojne ustanove i organizacije kojima mladi mogu da se obrate. U prvoj liniji to su psiholozi u školama, zatim Razvojno savetovalište pri Domu zdravlja, odnosno Medicini rada, kao i Centar za socijalni rad, u okviru kog funkcioniše Savetovalište za brak i porodicu, ističe Milosavljević Ostojić.

Poručuje da ono na čemu svi zajedno treba da težimo jeste više vršnjačke edukacije u školama, kao i kvalitetniji sadržaji za decu, kako bi se ona odvojila od malih ekrana i telefona i vratila živoj komunikaciji, koja je neophodna.

- Na tom putu značajna su i manja sportska igrališta, kako u školskim dvorištima, tako i u blizini stambenih zgrada, jer opšte je pozato da fizička aktivnost indirektno utiče na mentalno zdravlje mladih, istakla je direktorka Centra za socijalni rad.